Mentalno zdravlje jednako je važno kao i tjelesno. Ipak, mnoga se djeca i mladi s problemima mentalnog zdravlja nose sama. Cijena tišine iznimno je velika – za njih, njihove obitelji i za cijelo društvo.

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije polovica (50 %) svih mentalnih poremećaja počinje prije 14. godine, a 75 % pojavi se do sredine 20-ih godina. Većina ih ostane neprepoznata i neliječena. Prema UNICEF-ovom izvještaju Stanje djece u svijetu za 2021., 11,5 % (oko 44 tisuće) adolescenata u dobi od 10 do 19 godina u Hrvatskoj ima problema s mentalnim zdravljem.

Neznanje, stigme i „mitovi” o mentalnome zdravlju djece i mladih smanjuju mogućnost da će oni u potrebi potražiti pomoć, kao i da će im potrebna pomoć i podrška biti pružene. Djeca i mladi koji imaju poteškoća s mentalnim zdravljem svjedoče da im je često teže podnijeti odbijanje, nerazumijevanje i diskriminaciju povezanu sa stigmama o mentalnom zdravlju nego li samo stanje.

Adolescencija je razvojno razdoblje u kojem se povećava razina internaliziranih problema poput depresivnosti i anksioznosti, kao i rizik za pojavu autoagresivnih ponašanja poput samoozljeđivanja i suicidalnosti. Broj hospitalizirane djece u Psihijatrijskoj bolnici za djecu i mladež Zagreb porastao je za 30 % (2021:2022). U prvih pet mjeseci 2022., u odnosu na 2021. godinu, zabilježeno je čak 280 % više pokušaja suicida kod djece do 14 godina.

Stoga je izuzetno važno prepoznati stres i znati se zauzeti za sebe. Također, nastavnici i roditelji trebaju znati prepoznati promjene ponašanja kod adolescenata te im pomoći.

Predavanja (za roditelje i nastavnike) i radionice (za srednjoškolce) imaju za cilj upoznati nas s problemima adolescenata i educirati o važnosti skrbi za mentalno zdravlje, te kako umanjiti postojeće stigme i poboljšati komunikaciju između djece i roditelja odnosno nastavnika i učenika.

Nositelji projekta:

Ana Štambuk, prof. dr. sc.

Stipe Drmić, doc. dr. sc.

Ldija Jantol, psihologinja

Ida Nikolioć, pedagoginja

Stjepan Arnuš, prof.