Tribina o glagoljici
Drugaši XI. gimnazije učili glagoljicu na tribini znanstvenika dr. sc. Ivana Botice
U četvrtak i petak, 30. i 31. siječnja, u našoj se školi održala tribina i radionica o hrvatskoj tropismenosti s posebnim naglaskom na glagoljicu, pod vodstvom dr. sc. Ivana Botice, višeg znanstvenog suradnika na Staroslavenskom institutu u Zagrebu.
Učenici drugih razreda imali su priliku poslušati iznimno zanimljivo predavanje „Mreža pisama“, a nakon toga se i okušati u čitanju, pa i pisanju glagoljice.
Sudjelovali su „drugaši“ s profesoricama Mihaelom Tikvicom, Natašom Babić Bogdanić, Marijom Matašom Baniček, Ivanom Babić, a pridružili su se i pojedini učenici 3. razreda.
Kako su različiti kulturni i civilizacijski utjecaji, kao i tijek povijesnih događaja doveli do toga da je hrvatski prostor toliko bogat različitim pismima koja su bila u upotrebi? Koje je izvorno značenje i porijeklo riječi „Hrvat“, što u heraldici simbolizira šahovnica – koja se od 15. stoljeća koristi kao grb Hrvatskog Kraljevstva, zašto današnje granice Hrvatske imaju tako neobičan oblik, kako to da se hrvatski jezik kroz povijest bilježio i na glagoljici, i na ćirilici, i na latinici, pa čak i na arapskom pismu? Odgovore na ta pitanja, kao i mnoštvo drugih zanimljivih i malo poznatih detalja, saznali smo kroz ovu tribinu i radionicu.
Saznali smo i kako je Istarski razvod u 14. stoljeću – dokument o razgraničenju između posjeda različitih gospodara Istre – pisan na 3 jezika, pri čemu je, uz latinskog i njemačkog, ravnopravnu ulogu imao i hrvatski bilježnik, koji je napisao hrvatsku inačicu dokumenta – na glagoljici te kako su upravo hrvatski jezik i glagoljica u Istri imali presudnu ulogu prilikom određivanja državne granice Italije i Jugoslavije na mirovnim pregovorima nakon Drugog svjetskog rata. Zatim smo mogli čuti o hrvatskoj ćirilici koja se poljičkom kraju koristila sve do 20. stoljeća, a saznali smo i zašto je bio potreban cijeli niz stoljeća da se latinica počne upotrebljavati za pisanje hrvatskog, tj. kako su posebni glasovi iz našeg jezika polako počeli dobivati znakove i u latiničnom pismu.
Hvala profesoru što nas je obogatio zanimljivim spoznajama koje će nam sigurno koristiti u nastavi i učenju povijesti, hrvatskog jezika, ali i u mnogim drugim predmetima i područjima života!
