Knjige koje će nam pomoći spoznati ljepotu svijeta

Jeste li se ikada upitali što stoji iza neke fizikalne jednadžbe, odnosno fizikalnog zakona?

Tko stoji uglavnom znamo jer zakon nosi naziv po znanstveniku koji ga je otkrio, teorijski ili eksperimentalno. Što se sve dogodilo na putu do otkrića i priznavanja zakona, većini je nepoznanica. Za bolje i dublje razumijevanje fizike i njezina razvoja,  može pomoći nekoliko knjiga iz školske knjižnice ili Knjižnica grada Zagreba. Osvrnut ću se na dvije vrlo različite knjige, koje govore o istome.

Prva je „Povijest fizike“ , a druga „Sedam kratkih lekcija iz fizike“ .

Knjiga „Povijest fizike“  Ivana Supeka, našeg istaknutog fizičara i filozofa,  obrađuje razdoblje od  Arhimeda, najvećeg fizičara i matematičara iz antičkog doba, preko Isaaca Newtona, Jamesa Clarka Maxwella, do Alberta Einsteina i Paula Diraca, fizičara koji je u 20. stoljeću spojio kvantnu fiziku s teorijom relativnosti. Knjiga kronološki prati razvoj fizike od mehanike do nuklearne fizike, te fizike elementarnih čestica, kao i okolnosti u kojima se razvijala. Detaljno se uspoređuju stare i nove teorije, opisuju krucijalni pokusi, oni koji su presudili koja će teorija biti prihvaćena.

U povijesti fizike događale su se često prave drame. Mnoga otkrića i ideje bili su osporavani. Isaac Newton nije volio polemizirati i teško je podnosio kritike svojih suvremenika. Max Planck, otac kvantne fizike teško je prihvaćao vlastite smione hipoteze koje je uveo u fiziku, a koje su dovele do slaganja teorije i eksperimenta, te stvorile novu kvantnu fiziku.

Knjiga Carla Rovellija „Sedam kratkih lekcija iz fizike“ bavi se modernom fizikom, odnosno fizikom 20. stoljeća od Einsteinove opće teorije relativnosti, kvantne mehanike, građe svemira i elementarnih čestica, do kvantne gravitacije i crnih rupa. Rovelli jednostavnim jezikom i zaraznom lakoćom opisuje teške fizikalne teorije bez jednadžbi (zapravo postoji jedna u knjizi), ali zato detaljno opisuje protagoniste cijele priče. Iz rukava vadi sitne, ali bitne detalje iz njihovih života, koji su utjecali na nastajanje fizikalnih remek-djela. Glavne su zvijezde u knjizi (ali malo njih i za života) Einstein, Planck, Boltzmann i drugi. Svojim čudnim, pa i proturječnim  teorijama, svi su redom promijenili pogled na svijet, a njihove teorije zamijenile klasičnu fiziku.

Rovelli duhovito komentira muke studenta fizike koji ujutro sluša predavanja iz opće relativnosti, a poslijepodne iz kvantne mehanike jer ga uče dvjema posve proturječnim slikama svijeta:

„Ujutro je svijet zakrivljen prostor gdje je sve u kontinuitetu, poslijepodne je svijet ravan prostor kojim skaču kvanti energije.“

Rovelli se pita koje je ljudsko mjesto u toj velikoj slici svijeta kakvu nudi suvremena fizika.

Naglašava bliskost i povezanost  znanosti i umjetnosti jer obje imaju za cilj što istinitije prikazati ljepotu svijeta.

Nadam se da će knjige koje sam predložila pomoći svima onima koji žele spoznati ljepotu svijeta.

                                                                                                                                                                                        Renata Borovec, prof.