Petar Zrinski rodio se u Vrbovcu 1621. godine, a 30. travnja 1671. godine pogubljen je u Bečku Novom Mjestu. Otac mu je bio hrvatski ban Juraj (V.) Zrinski, a majka grofica Magdalena Széchy. Petar Zrinski bio je praunuk Nikole Šubića Zrinskog, sigetskog junaka i unuka Juraja (IV) Zrinskog koji je tiskao prvu hrvatsku knjigu na kajkavskom narječju “Decretum tripartitum” u Nedelišću kraj Čakovca 1574. godine.

Godine 1643. oženio se groficom Anom Katarinom Zrinski, polusestrom Frana Krste Frankopana. Imali su četvero djece, Jelenu, Ivana Antuna, Juditu Petronelu i Zoru Veroniku. Nakon tragične smrti starijeg brata Nikole krajem 1664., Petar Zrinski je 1665. imenovan hrvatskim banom, no na dužnost, zbog političkih spletki, stupa tek 1688. godine.

Petar Zrinski istaknuo se kao vojskovođa u borbama s Osmanlijama kojima je nanio teške poraze. Posebno se ističu njegove pobjede kada je sa znatno manjom vojskom razbio Osmanlije; sa 300 vojnika porazio je Deli-pašu Badanjkovića i njegovih 1400 vojnika u bitki kod Rakovice u blizini Slunja, te je sa svojih 2500 vojnika porazio Ali-pašu Čenigića i njegovih 10000 vojnika u klancu kod Jurjevih Stijena u blizini Otočca.

Zbog njegovih vojnih uspjeha Petra Zrinskog nazivali su “štitom kršćanstva i strašilom Turaka“.

Petar Zrinski bio je i pjesnik, a godine 1660. preveo je s mađarskog jezika i u Mlecima izdao poznati spjev svog brata Nikole Zrinskog Čakovečkog “Sirena Jadranskoga mora” (Adrianskoga mora sirena). Petar Zrinski je s velikim žarom radio na stvaranju zajedničkoga hrvatskog književnog jezika na osnovi uključivanja štokavštine, kajkavštine i čakavštine.

Važan je i za hrvatsko gospodarstvo. Na suvremeni je način gospodarski razvijao svoje posjede i jačao izvoznu trgovinu preko sjevernojadranskih luka, posebno Bakra. Trgovao je željezom iz svoje manufakture u Čabru, solju, drvenom građom i žitaricama. Izvrsno organiziranom trgovačkom djelatnosti, kontrolom putova i ostvarivanjem velike dobiti u poslovanju, zajedno s bratom, postavio je temelje rano modernom poduzetništvu na hrvatskom prostoru, a prihodima su mogli držati vlastitu vojsku.

Zajedno sa svojim šurjakom, Franom Krstom Frankopanom, Petar Zrinski je nastavio borbu za prava Hrvatske koju je započeo njegov brat Nikola. Ta borba za prava hrvatskog naroda u povijesti je poznata kao Zrinsko-frankopanska urota koja je završila tragično, pogubljenjem Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana, 30. travnja 1671. godine, u Bečkom Novom Mjestu.